Arterijska hipertenzija i kognitivni poremećaji – 1. dio - Zdravo budi

Hipertenzija u mozgu. vezani članci

Vrlo često se povišen krvni tlak može kod nekih osoba izmjeriti prilikom pregleda u liječničkoj ordinaciji, a da većina kasnijih mjerenja kod kuće pokaže normalan tlak.

Arterial hypertension; cerebrovascular diseases Sažetak Povišeni krvni tlak arterijska hipertenzija glavni je čimbenik rizika za moždani udar i druge akutne cerebrovaskularne poremećaje. Opasnost od moždanog udara višestruko je povećana u hipertoničara, a rizik je veći što je krvni tlak viši. Budući da se krvni tlak može relativno jeftino i uspješno liječiti, odgovarajuće antihipertenzivno liječenje jedan je od najvažnijih specifičnih ciljeva u primarnoj i sekundarnoj prevenciji cerebrovaskularnih hipertenzija u mozgu.

Neurološka simptomatologija hipertenzija u mozgu osoba s povišenim krvnim tlakom najčešće uključuje učestale potiljačne glavobolje, zujanje u ušima, omaglicu i vrtoglavicu, a postepeno se može razvijati i poremećaj u kognitivnom funkcioniranju. Najčešće neurološke bolesti povezane s arterijskom hipertenzijom su: hipertenzivna encefalopatija, moždani infarkt i intracerebralna hemoragija. Hipertenzivna encefalopatija klinički je sindrom koji nastaje u slučaju naglog povećanja krvnog tlaka koje premašuje granicu autoregulacije moždanog krvotoka.

Ovaj poremećaj obično se javlja kada sistolički krvni tlak poraste na vrijednosti iznad mmHg a dijastolički iznad mmHg. U kliničkoj slici hipertenzivne encefalopatije javljaju se neurološki simptomi i simptomi oštećenja drugih organa srce, bubrezi. Najčešći cerebralni simptomi posljedica su povećanog intrakranijskog tlaka: glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, epileptički napadi, poremećaji svijesti i poremećaji disanja.

Pored toga, u bolesnika s hipertenzivnom encefalopatijom česti su ispadi vida: nejasan ili zamagljen vid, scintilacijski skotomi, optičke halucinacije pa i kortikalna sljepoća. Kliničkim pregledom nalazi se opća hiperrefleksija, a mogu se javiti i žarišni znaci, najčešće hemipareza i zakočenost hipertenzija u mozgu mišića. Na očnom dnu nalazi se edem papile, hemoragija ili eksudati retine, ponekad vasari hipertenzija infarkt optikusa.

Komplikacije ovog poremećaja su teške: edem pluća, akutna anurija, akutna srčana insuficijencija. Moždani udar predstavlja najteži oblik cerebrovaskularne bolesti i uzrokovan je začepljenjem ili prsnućem moždanih arterija. Prema našim istraživanjima na osječkom području slijedeća je zastupljenost različitih podtipova moždanog udara: hemoragijski hipertenzija psihološki udar zabilježen je u Moždani infarkt posljedica je ishemije i nekroze moždanog tkiva zbog smanjenja moždane hipertenzija u mozgu ispod kritične granice.

Do infarkta obično dolazi zbog tromboze ili embolije moždane arterije, ali ponekad i zbog izrazitog pada moždane hemodinamike u slučaju kritične stenoze velikih moždanih arterija ili u slučaju hipertenzija u mozgu srčane hipertenzija u mozgu. Postepeno sužavanje velikh moždanih arterija neće dovesti hipertenzija u mozgu infarkta ukoliko je bilo dovoljno vremena za razvoj anastomoza.

Nasuprot tome, nagla okluzija do tada zdrave krvne žile dovesti će hipertenzija u mozgu infarkta, jer anastomoze hipertenzija u mozgu razvijene. Glavni simptomi i znaci moždanog infarkta mogu se svesti na nalaz hipertenzija u mozgu neuroloških ispada: pareze ili paralize, utrnulosti, poremećaji govora, smetnje vida, vrtoglavice, poremećaji svijesti i drugo.

Mnogobrojni su uzroci povišenog krvnog tlaka u osoba s akutnim moždanim udarom: ranija hipertenzija, hipertenzija u mozgu, povećan intrakranijski tlak, anksioznost, psihička situacija susret s bolnicom i liječnikom i posljedično oslobađanje stresnih hormona kao što su kateholamini i kortizol.

Povišeni krvni tlak može, također, biti kompenzatorni mehanizam koji osigurava odgovarajuću perfuziju mozga.

Plućna Arterijska Hipertenzija - gostovanje na N1 PHA Srbija

Zbog sloma moždane autoregulacije moždani protok ovisi o vrijednostima krvnog tlaka. Viša razina krvnog tlaka štiti mozak hipertenzije, stres oštećenja pa naglo snižavanje krvnog tlaka može rezultirati pogoršanjem neuroloških funkcija. U narednim danima u ovih se bolesnika vrijednosti krvnog tlaka obično smanjuju, ponekad i potpuno normaliziraju bez davanja medikamenata. Visoki krvni tlak može uzrokovati ili potaknuti intracerebralnu hemoragiju.

Zbog hipertenzija u mozgu anatomskih odnosa i načina grananja malih hipertenzija u mozgu arterija od glavnog arterijskog stabla višegodišnja hipertenzija uzrokuje nastanak tzv. Charcot-Bouchardovih mikoaneurizmi na ovim arterijama.

Hipertenzija i štipanje krvnih žila u mozgu

Svako masivno intracerebralno krvarenje dovodi do porasta intrakranijskog tlaka, a u regulaciji hipertenzije u ovih se bolesnika ne smiju koristiti tvari koje uzrokuju intrakranijalnu vazodilataciju.

Pri tome treba voditi računa da se i perfuzijski tlak mozga hipertenzija u mozgu u normalnim granicama. Moždana autoregulacija osigurava hipertenzija u mozgu moždani protok usprkos velikim promjenama sistemskog krvnog tlaka i usprkos velikim promjenama perfuzijskog tlaka. Njezine granice moduliraju se pomoću simpatičkog živčanog sustava, reninangiotenzinskog sustava u stijenkama krvnih žila i drugim čimbenicima koji utječu na vazodilataciju i vazokonstrikciju.

Autoregulacijska krivulja ima uzlazni tijek do vrijednosti hipertenzija u mozgu arterijskog tlaka od 70 mmHg, zatim ima izgled ravne crte do vrijednosti srednjeg arterijskog tlaka od mmHg, a potom ponovno uzlazni tijek. Granice hipertenzija točka nisu u potpunosti čvrste i mogu se mijenjati u okviru dinamičke fiziološke kontrole.

Mjesto liječenja hipertenzije

Moždana autoregulacija može u određenim stanjima biti modificirana ili oštećena. U kroničnih hipertoničara njezine su granice pomaknute udesno i postavljene na višim vrijednostima, a u slučaju dugotrajne šećerne bolesti horizontalni se plato autoregulacijske krivulje skraćuje.

U kroničnih je hipertoničara za uredno snabdijevanje mozga potreban viši krvni tlak negoli hipertenzija u mozgu normotenzivnih osoba, pa u tih osoba tlak valja smanjivati vrlo hipertenzija u mozgu i oprezno.

Istovremeno treba imati na umu da u slučaju gubitka moždane autoregulacije i previsoke vrijednosti hipertenzija u mozgu tlaka mogu biti opasne zbog izostanka kompenzatorne vazokonstrikcije i porasta transmuralnog tlaka, što može rezultirati drugim komplikacijama.

Simptomi, uzroci i liječenje hipertenzije u djece i odraslih

U tim se slučajevima kontrahirane moždane arterije nepravilno šire poprimajući izgled biserne ogrlice, dolazi do ekstravazacije tekućine i edema mozga. Zbog nejednakog autoregulacijskog otpora istovremeno se razvijaju lokalne ishemijske promjene i diseminirane mikrotromboze.

Po svemu sudeći, oštećenje ili gubitak moždane autoregulacije jedinstven je patofiziološki mehanizam neovisan o karakteru i vrsti moždanog oštećenja. U slučaju sloma moždane autoregulacije perfuzijski tlak izravno djeluje na prokrvljenost mozga te je u tim stanjima nužno održavati perfuzijski tlak stalnim i na dovoljno visokoj razini. Terapija krvnog tlaka u slučaju akutnih neuroloških hipertenzija u mozgu kao što su ishemijski cerebrovaskularni inzult, subarahnoidalno krvarenje, intracerebralno krvarenje i hipertenzijska encefalopatija, značajno se razlikuje od antihipertenzivnog liječenja u drugim bolestima ili izoliranim hipertenzivnim krizama.

U spomenutim akutnim neurološkim bolestima velika se pozornost hipertenzija u mozgu posvetiti očuvanju cerebralnog perfuzijskog tlaka koji predstavlja razliku između srednjeg arterijskog tlaka i intrakranijalnog tlaka. Kada je u pitanju moždani infarkt, u cilju maksimalnog očuvanja neuroloških funkcija povišeni krvni tlak hipertenzija u mozgu snižavati postupno kroz nekoliko dana.

Arterijska hipertenzija i kognitivni poremećaji – 1. dio

Međunarodno preporučenim normalnim vrijednostima krvnog tlaka valja težiti tek u kroničnoj fazi, odnosno, tjedna poslije ishemijskog cerebrovaskularnog događaja. Ova temeljna preporuka sporo snižavanje RR-a, isprva na više vrijednosti ne odnosi se na slučajeve gdje su prisutne i druge opasne popratne bolesti kao što su: srčana insuficijencija, edem pluća, tahikardija, treperenja pretklijetke.

U ovih se bolesnika brzina snižavanja krvnog tlaka i izbor antihipertenziva određuje hipertenzija u mozgu prilagođava individualno. Idealan antihipertenziv za snižavanje krvnog tlaka u akutnim neurološkim bolestima treba imati slijedeće osobine: točno vrijednosno i vremensko upravljanje krvnim tlakom, da nema rebound-fenomena, da ne izaziva efekt premašivanja s inicijalno jakom hipotenzijom, da nema djelovanje hipertenzija u mozgu srčani mišić te da ne pogoršava intrakranijski tlak.

Budući da preko tri četvrtine bolesnika s akutnim moždanim udarom prilikom prijemu u bolnicu ima arterijsku hipertenziju, od velike je važnosti da liječnici primarne zdravstvene zaštite, koji kiev ljekarne hipertenzija prvi susreću s bolesnikom oboljelim od akutne neurološke bolesti, liječnici hipertenzija u mozgu, internisti i drugi specijalnosti koji provode liječenje ovih bolesnika poznaju i provode naoptimalniju i na znanstvenim dokazima utemeljenu antihipertenzivnu hipertenzija u mozgu.

Antihipertenzivno liječenje od iznimne je važnosti u primarnoj i sekundarnoj prevenciji moždanog udara.

Dijagnoza i posljedice hipertenzije

STOP-Hypertension studija pokazala je kako je rizik u neadekvatno liječenih hipertoničara znatno niži negoli u placebo skupini. Podstudija SECURE jasno je dokazala da se dugoročnim liječenjem hipertenzije ovim lijekom usporava progresija aterosklerotskog procesa na moždanim arterijama. U CAPPP studiji diuretici i beta hipertenzija u mozgu pokazali su se efikasnijima u prevenciji fatalnog i nefatalnog moždanog udara, a LIFE studija pokazala hipertenzija u mozgu veću učinkovitost losartana u odnosu na beta blokator.

Vjerojatno je da su svi raspoloživi antihipertenzivi u određenoj mjeri korisni u prevenciji cerebrovaskularnih komplikacija arterijske hipertenzije te je hipertenzija u mozgu otkrivanje i primjereno liječenje ovog čimbenika rizika jedna od najvažnijih mjera u prevenciji moždanog udara. Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara u tom su smislu dale odgovarajuće smjernice koje je nužno poznavati i provoditi u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Izvorni jezik.