Čimbenici koji utječu na hipertenziju

Njegove su karakteristike da je čest, u prvo vrijeme bez simptoma, lako se otkriva, lako liječi, a ako se ne liječi, obično dovodi do smrti.

Navigacijski izbornik

Učestalost bolesti varira ovisno o nizu čimbenika, no kod bjelačkog stanovništva koje živi u većim ili manjim urbanim sredinama prisutna je u oko polovice njih kod crnačkog stanovništva taj je postotak i veći. Treba naglasiti da trećina bolesnih čimbenici koji utječu na hipertenziju zna za svoju bolest, a da više od polovice onih koji se liječe, ne čine to dovoljno dobro.

To zapravo znači da je adekvatno liječeno manje od čimbenici koji utječu na hipertenziju bolesnika. To ne znači da se u većine bolest ne može dobro liječiti i kontrolirati, to čimbenici koji utječu na hipertenziju znači da se u većine ne može izliječiti, već je potrebno trošiti terapiju i raditi redovite kontrole kroz cijeli život.

Hipertenzija – Wikipedija

Kod bolesnika kod kojih nije moguće jasno razaznati uzrok arterijske hipertenzije, čini se da je ona posljedica niza različitih čimbenika. To se na prvome mjestu odnosi na okolinske čimbenike: povećan unos soli, debljina, stresno zanimanje, povećan unos alkohola, viša dob.

Zanimljivo čimbenici koji utječu na hipertenziju da je i život u većim obiteljima povezan s većim rizikom od razvoja arterijske hipertenzije. Drugi čimbenici koji se dovode u vezu s bolešću čimbenici koji utječu na hipertenziju i povećana osjetljivost na unos soli, čimbenici koji utječu na hipertenziju koji se izlučuje iz bubrega, neki složeni poremećaji membrana stanica tijela, neosjetljivost stanica na vlastiti inzulin koji se proizvodi u gušterači, kao i više od 50 do sada poznatih genetskih poremećaja, od kojih su neki i nasljedni.

Što je ranija dob u kojoj je postavljena dijagnoza arterijske hipertenzije, čimbenici koji utječu na hipertenziju je veća šansa da ona skrati životni vijek bolesnika ako se ne liječi.

Pripadnici crne rase imaju gotovo dvostruko češće arterijsku hipertenziju te gotovo četiri puta veću učestalost ostalih poremećaja zdravlja vezanih za nju.

Čimbenici koji povećavaju krvni tlak: učinak na krvni tlak

Mada je arterijska hipertenzija rjeđa u žena prije menopauze nego u njihovih muških vršnjaka, jednako je opasna za razvoj komplikacija na čimbenici koji utječu na hipertenziju i krvnim žilama. Povećan unos alkohola, nekontrolirane čimbenici koji utječu na hipertenziju i šećer u krvi, kao i povećana tjelesna težina, nepovoljno utječu na tijek bolesti.

Neliječena arterijska hipertenzija skraćuje životni vijek bolesnika za 10 do 20 godina. Posljedica je to, uglavnom, ubrzavanja ateroskleroze - zadebljanja stijenke svih krvnih žila u tijelu, s posljedičnim poremećajem funkcije čitavog niza organa.

Season I Episode I: "Treating causes, not symptoms"

To se prvenstveno odnosi na srce, oči, mozak i bubrege. Čak i umjereno višegodišnje povišenje krvnog tlaka koje se ne liječi dovodi do poremećaja funkcije i bolesti tih organa čimbenici koji utječu na hipertenziju, konačno, do smrtnog ishoda.

Hipertenzija

Znaci prepoznavanja Kada se posumnja na arterijsku hipertenziju, potrebno je potvrditi dijagnozu bolesti dvama mjerenjima, na dva zasebna liječnička pregleda. Mjerenjem se dobiju dvije brojčane vrijednosti: prva, viša, predstavlja sistolički arterijski tlak poznat kao gornji tlak ili krvni tlaka druga, niža, dijastolički arterijski krvni tlak poznatiji kao donji tlak ili srčani tlak.

Višekratno izmjerene vrijednosti iznad milimetara žive mmHg sistoličkog tlaka i iznad 90 milimetara žive mmHg dijastoličkog tlaka predstavljaju arterijsku hipertenziju. Postoje i bolesnici, naročito u višoj dobi, kod kojih su povišene samo vrijednosti sistoličkog čimbenici koji utječu na hipertenziju, dok su vrijednosti dijastoličkog normalne.

Takvo se stanje naziva izolirana sistolička arterijska hipertenzija. Zanimljivo je i važno, nadalje, spomenuti i tzv.

Vrijednost tlaka

Višekratnim mjerenjem krvnog tlaka u kućnim uvjetima kod tih se ljudi isključuje bolest. Arterijska hipertenzija nema specifične simptome, pogotovo ne u početku razvoja bolesti.

Kada simptomi dovode bolesnika liječniku, oni se mogu razvrstati u tri skupine: one povezane sa samim povišenjem krvnog tlaka, one povezane s komplikacijama bolesti na krvnim žilama te one povezane s ostalim uzročnim ili posljedičnim bolestima. Zatiljna glavobolja simptom je koji se najčešće spominje, no povezan je čimbenici koji utječu na hipertenziju s višim vrijednostima krvnog tlaka.

Pojavljuje se naročito ujutro, nakon buđenja, te spontano nestaje za nekoliko sati. Vrtoglavica, lupanje srca, opći umor i impotencija također mogu biti simptomi arterijske hipertenzije.

Posljedice promjena na krvnim žilama raznih organa mogu biti krvarenje iz nosa, krv u mokraći, smetnje vida, epizode slabosti i vrtoglavice, bolovi u prsima ili osjećaj nedostatka zraka. Čimbenici koji utječu na hipertenziju bolesti drugih organa mogu biti pojačano mokrenje, pojačan osjećaj žeđi, mišićna slabost, dobivanje na težini, emocionalna nestabilnost te nagli napadi glavobolje, lupanja srca i vrtoglavice.

Ti simptomi posebno dobivaju na značenju ako je poznata arterijska hipertenzija u drugih čimbenici koji utječu na hipertenziju srodnika ili je u porodici bilo slučajeva nagle smrti, ako je u osobe u prošlosti postavljana sumnja na arterijsku hipertenziju te ako je osoba pušač, povećane tjelesne težine, boluje od šećerne bolesti ili je povišenih vrijednosti masnoća u krvi.

Liječenje Svi bolesnici s vrijednostima sistoličkog tlaka iznad mmHg i dijastoličkog tlaka iznad 90 mmHg, čimbenici koji utječu na hipertenziju i oni s izoliranom arterijskom hipertenzijom, trebaju biti liječeni.

arterijska hipertenzija

Osobe s varirajućom hipertenzijom trebaju biti redovito kontrolirane, najmanje u šestomjesečnim razmacima, radi praćenja stanja bolesti i komplikacija te odluke o uvođenju terapije. Na prvome mjestu u liječenju arterijske hipertenzije nalaze se tzv. To se odnosi na dijetalne mjere, povećanje razine tjelesne aktivnosti, sniženje tjelesne težine koliko je potrebno, razne metode smanjenja psihičkog stresa te kontrolu ostalih rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze.

U dijetetske se mjere na prvome mjestu ubraja smanjenje unosa soli do pet grama dnevno, što praktično znači nedosoljavanje normalno pripremljene hranesmanjenje unosa kalorija te smanjenje unosa masnoća životinjskog podrijetla u hrani.

Postoji više vrsta lijekova koji raznim mehanizmima snižavaju vrijednosti arterijskog krvnog tlaka i koji se nazivaju antihipertenzivni lijekovi. Rijetko je dovoljno uzimanje jednoga lijeka, već je češće potrebno kombinirati dva ili više njih, koji djeluju različitim mehanizmima.

Izvori: Harrison's principles of internal medicine [46] ostali [47] [48] [49] [50] [51] Dijagnoza hipertenzije se postavlja kada bolesnik ima trajno povišeni krvni tlak.

Postoje različite strategije kako se uvode ti lijekovi i kako se povećava ili smanjuje njihova doza, ovisno o vrijednostima izmjerenog krvnog tlaka. Na kraju, antihipertenzivi mogu imati i neugodne, no rijetko opasne nuspojave. Manji broj bolesnika koji boluju od, već spomenute, sekundarne hipertenzije zahtijeva operativno liječenje, nakon kojega često više nije potrebno trošenje antihipertenzivnih lijekova. Zbog svega navedenog, propisivanje i kontrola antihipertenzivne terapije spadaju u domenu liječnika, ponekad i specijalista.