Planinska klima

Hipertenzija i planinska klima

Sadržaj

Jadransko more znatno utiče na klimu i to naročito u hladnijem dijelu godine, kada, odajući veliku količinu toplotne energije, ublažava zimske ekstremne temperature. Nadmorska visina i reljef, naročito raspored planinskih masiva, nizija, kotlina, kraških polja itd.

Naročito izražen klimatski uticaj imaju planine Hipertenzija i planinska klima sistema, koje predstavljaju prirodnu prepreku i sprječavaju prodiranje hladnih vazdušnih masa sa sjevera i toplih vazdušnih masa sa juga. Kroz kraške kotline i doline velikih rijeka prodiru dublje u unutrašnjost hladne hipertenzija i planinska klima mase sa sjevera i tople vazdušne mase sa juga, a sa njima i uticaji srednjoevropske kontinentalne i mediteranske klime.

Vrsta podloge, kao i biljni i sniježni pokrivač, utiču na karakter klimatoloških elemenata, modificirajući na taj način klimu određenog mjesta. Na klimu, utiče i ciklonska aktivnost iznad naše zemlje, kao i brojni lokalni uticaji. Na teritoriji Bosne i Hercegovine javljaju se tri osnovna tipa klime: 1. Izvor: INC Kontinentalna klima javlja se na sjeveru, mediteranska na jugu, a linijom koja razdvaja ove dvije regije nalazi se prostor visokih planina, visoravni i klisura, u kojima, u zavisnosti od nadmorske visine, dominira planinska klima.

U godišnjem hodu temperature zraka uočljiv je nagli porast temperature od januara prema julu, a zatim postepen pad prema decembru.

Planinska klima

Najhladniji mjesec je januar, a najtopliji juli. Srednje januarske temperature su negativne i kreću se između -0,9°C i 0,0°C izuzev područja oko Bihaća, koje u ovom mjesecu ima pozitivnu temperaturu 0,3°Cšto je uslovljeno položajem i orografijom.

Najtopliji je mjesec juli sa srednjim vrijednostima između 20°C i 22°C. Usljed velikih razlika između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca, godišnja kolebanja temperature su jako velika od 20°C do 23°C i veća su od kolebanja u planinskom području, što je karakteristika kontinentalnog klimata.

Srednje godišnje temperature zraka su relativno visoke i hipertenzija i planinska klima od 9,6°C do 11,4°C, sa jasno izraženim godišnjim dobima. Izražena su kolebanja temperatura u proljeće i jesen, pa pozni proljetni i rani jesenji mrazovi mogu imati negativnih posljedica.

Trajanje bezmraznog perioda je dosta različito u ovom području i iznosi od do dana, što znači da je pojava mraza u toku godine moguća šest mjeseci. Samo u periodu od maja do septembra se mraz ne javlja.

Srednje minimalne temperature zraka imaju negativne vrijednosti u januaru, februaru i decembru, ali su najniže u januaru i iznose između -5°C i -6°C.

Vrlo visoke srednje maksimalne temperature u julu i augustu između 25°C i 27°C navode na zaključak da su ljeta u ovom području relativno topla. Znatnije razlike koje se javljaju u geografskoj raspodjeli temperature, kao i njenih parametara, uslovljene su lokalnim uticajima. Na osnovu prikazanog temperaturnog režima može se zaključiti da su u ovom području ljeta topla, zime hladne, zbog čega su godišnja kolebanja jako velika, što je rezultat uticaja kontinentalne klime.

U pogledu padavina, ovo područje se ističe po relativno malim količinama padavina i spada u najsušnija područja u zemlji. Geografska raspodjela pokazuje porast od sjevera prema jugu i od istoka prema zapadu. Najviše padavina u godišnjem prosjeku imaju sjeverozapadni krajevi između i mmdok su najmanje količine zabilježene u području oko Bijeljine, Orašja i Bosanskog Šamca ispod mm.

А если мобиль использовать. -- Не получится. Путь-то туда -- через горы, а машина для этого никак не приспособлена. Олвин поразмыслил над .

Međutim iako su hipertenzija i planinska klima padavina dosta male, može se reći da ovo područje ima dovoljno padavina, s obzirom da su one u toku godine ravnomjerno raspoređene. Maksimum padavina je u proljeće maj — junia minimum u februaru i martu.

Pored glavnog maksimuma u proljeće, javlja se i sekundarni maksimum u jesen, oktobar - novembar. Proljetni maksimum padavina je rezultat pojačane ciklonalne aktivnosti iznad naše zemlje u ovo doba godine, dok je sekundarni rezultat maritimnog uticaja. Da su padavine tokom godine dobro raspoređene, potvrđuju mala relativna kolebanja, koja su najmanja u ovom području, kao i relativno veliki broj padavinskih dana koji u toku godine iznosi od 90 do dana.

Iz godišnje raspodjele padavina proizilazi da ovo područje ima kontinentalni pluviometrijski režim, ali modifikovan maritimnim uticajem. S obzirom da je ovo poljoprivredno područje, snježni pokrivač je od izuzetnog značaja za poljoprivredne kulture, jer ih u toku zime štiti od jakih mrazeva i stvara velike zalihe vode u tlu. Broj dana sa snježnim pokrivačem povećava se od sjevera prema jugu i od istoka prema zapadu, što je i normalno očekivati s obzirom da se i nadmorska visina, od koje u velikoj mjeri zavisi trajanje snježnog pokrivača, u tim pravcima povećava.

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje Područje planinske klime Planinska klima je klima za područja iznad granice pojavljivanja šuma. Takva klima hipertenzija i planinska klima također naziva i alpska klima. U Köppenovoj klasifikaciji klimealpska klima dio je "grupa E", zajedno s polarnom klimoma karakterizira ih, da nema mjeseca u godini, koji ima srednju temperaturu višu od 10 °C [1] Klima postaje sve hladnija na sve višim nadmorskim visinama. Lokalni faktori kao što je blizina oceana mogu drastično mijenjati klimu.

U sjevernim krajevima snježni pokrivač traje između 40 i 60 dana, a u graničnom pojasu sa planinskim područjem i do 90 dana. Prosječna visina mu iznosi između 30 i 40 cm. U geografskoj raspodjeli izdvaja se jedan širi pojas sa povećanom oblačnošću, koji se pruža od Bosanske Dubice i Bosanske Gradiške prema jugu i manje područje oko Bihaća.

Prosječno trajanje sijanja Sunca je dosta veliko i iznosi od do sati. U godišnjem hodu trajanje sijanja Sunca je najveće u julu i u prosjeku za ovo područje iznosi 8,4 sati na dan, a najmanje je u decembru kada u prosjeku dnevno trajanje sijanja Sunca iznosi 1,7 sati.

da li na more s hipertenzijom

Na jugu, granicu predstavlja linija koja se proteže od Posušja i južnih obronaka Čabulje, Veleža tremor u tijelu za hipertenziju Bjelašnice do Bileće. Ovo područje nalazi se pod uticajem srednjoevropske kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske klime sa juga.

hipertenzija i planinska klima

Isprepletenost ovih klimatskih uticaja, kao i raznovrsnost reljefa, daju ovom području obilježja umjereno planinske klime. Prostorna raspodjela temperature zraka pokazuje veoma velike razlike od mjesta do mjesta, tako da na relativno malim rastojanjima one iznose i do 11°C.

Хорошо спроектированное тело не должно испытывать потребности в таких вот периодах отдыха. Мы с этим покончили миллионы лет. Еще произнося эти несколько хвастливые слова, он уже опровергал самого .

Najhladniji mjesec u toku cijele godine je januar sa srednjim vrijednostima između -0,3°C i -6,5°C, a najtopliji je juli, odnosno august, sa vrijednostima od 9,5°C do 21,2°C. Jesen je toplija od proljeća, što je uslovljeno većim termičkim uticajem Jadranskog mora. Srednje godišnje temperature zraka imaju vrijednosti od 1,2°C do 11,6°C.

Pošto je u ovom području termički uticaj podloge ublažen, to su godišnja kolebanja temperatura manja i nisu tako izražena kao u sjevernim područjima. Ona u prosjeku iznose oko 20°C. Najmanje razlike u prostornoj raspodjeli temperature se javljaju hipertenzija i planinska klima januaru mjesecu, a najviše u julu i augustu.

Ovo se može objasniti različitim uticajem modifikatora u toku godine. Jadransko more, koje je u toku ljeta stvorilo veliku rezervu toplote, odajući je u zimskom periodu, hipertenzija i planinska klima niske zimske temperature, dok u toku ljeta, kada je more hladnije od kopna, smanjuje visoke ekstremne ljetne temperature.

Veoma složen reljef u toku zime uslovljava manje promjene temperature sa visinom. Najveće vrijednosti srednje maksimalne temperature javljaju se u skoro cijelom području tokom augusta, sa izuzetkom nekih krajeva gdje se javljaju u julu i iznose od 12,3°C do 29°C.

Zakašnjenje ekstremnih temperatura, koje se javljaju u augustu, je rezultat maritimnog uticaja.

učinci hipertenzija stupnja 2 bezrazložna hipertenzija ermoshkin

Za ovo područje je karakteristično da su srednje mjesečne temperature negativne skoro u tri mjeseca decembar, januar i februar. Srednje minimalne vrijednosti temperature su relativno niske i kreću se od -1,9°C do —8,8°C u januaru mjesecu. Na ovim prostorima negativne temperature se javljaju rano početkom jesenia česti su i kasni proljetni mrazovi. Trajanje perioda hipertenzija i planinska klima mraza je vrlo različito, tako da na Bjelašnici iznosi samo 86 dana, a u Višegradu dana. Prostorna raspodjela godišnje količine padavina je neravnomjerna zbog složenog reljefa.

Navjetrene strane visokih planina imaju velike godišnje količine padavina, koje se kreću između i mm, dok u zaklonjenim riječnim dolinama i kotlinama su znatno manje i iznose od do mm.

Pored znatno većih količina padavina, visoke planine imaju i veći broj dana sa padavinama od okolnih dolina i kotlina. Najveći broj dana sa padavinama većim od 1,0 mm u ovom području ima Bjelašnicaa hipertenzija i planinska klima Čajniče 93 dana.

U ovom regionu su također zabilježeni i najveći intenziteti dnevnih i satnih padavina. U godišnjoj raspodjeli po mjesecima, pokazuju se, također, velike razlike. Najveće količine padavina su u oktobru, novembru i decembru, a najmanje u ljetnim mjesecima julu i augustu, a u nekim područjima istočne Bosne u februaru, odnosno martu. Broj hipertenzija i planinska klima sa snijegom, kao i visina sniježnog pokrivača, povećava se sa povećanjem nadmorske visine.

Pojava prvog sniježnog pokrivača je u novembru, a posljednjeg u aprilu mjesecu. Izuzetak su visoke planine na kojima se sniježni pokrivač formira znatno ranije i nestaje znatno kasnije. Visina i trajanje sniježnog pokrivača, pored klimatskog imaju i veliki praktični značaj za mnoge grane privrede. Osim za poljoprivredu, sniježni pokrivač je veoma važan za vodoprivredu i elektroprivredu, zbog porasta vodostaja rijeka pri proljetnom topljenju snijega itd.

Godišnji hod oblačnosti pokazuje da je zimski period oblačniji dio godine. Međutim, u prostornoj raspodjeli postoje velike razlike. Zbog veoma česte magle u kotlinama i dolinama, planinski predjeli u toku zime imaju manje oblačnosti u odnosu na nizine.

Kao najoblačnije područje se izdvaja pojas u centralnom dijelu zemlje, koji se pruža u pravcu jugoistoka, zahvatajući kardiologiju uzrokuje hipertenzija područje u istočnoj Bosni. Hipertenzija i planinska klima obzirom da je trajanje sijanja sunca u tijesnoj vezi sa oblačnošću, to je dužina njegovog trajanja veća u onim krajevima koji imaju manju oblačnost.

U godišnjoj raspodjeli trajanja sijanja Sunca po mjesecima pokazuju se velike razlike. Insolacija najduže traje u julu i augustu, a najkraće u decembru.

Pošto na planinama u toku zime sunce duže sija, nego u dolinama i kotlinama, to su u ovim predjelima vrijednosti insolacije znatno veće. Ovo se najbolje može vidjeti ako hipertenzija i planinska klima uporede podaci Bjelašnice i Sarajeva. U mjesecu decembru na Bjelašnici je trajanje insolacije 82,9 sati, dok je u Sarajevu 40,8 sati. Međutim, u godišnjoj sumi trajanje sijanja sunca, u Sarajevu je duže za 70 sati, što ukazuje da je u Sarajevu znatno manja oblačnost u toku ljeta u odnosu na Bjelašnicu.

Iz hipertenzija i planinska klima karakteristika klimatoloških elemenata i njihovih parametara, kako u godišnjoj tako i u prostornoj raspodjeli, jasno se vidi da je u ovom području izražen uticaj većeg broja mezoklimatskih tipova, usljed čega ovo područje predstavlja prelaznu zonu između kontinentalne i planinske klime. Ovo područje obuhvata prostor između južne granice brdsko - planinskog područja i južne granice države.

Zbog neposredne blizine Jadranskog mora i njegovog direktnog uticaja na karakter klimatoloških elemenata, ovo područje ima obilježja hipertenzija i planinska klima klime.